Božiji namjesnik na zemlji se definitivno počeo ponašati neodgovorno u odnosu na emanet koji je prihvatio. To se može pratiti u svim segmentima ljudskog djelovanja pa i u pogledu odnosa prema planeti, njezinoj vodi, zraku i zemlji. Naučnici su uočili i dokazali postojanje klimatskih promjena u prirodi sa zastrašujućim posljedicama, sagledivim, ali i nesagledivim; one koje već osjećamo, ali i one koje će osjećati naša djeca, unučad, praunučad. Puno je dokaza da se radi o posljedicama ljudske neodgovornosti i bahatosti zbog (zlo)upotrebe prirodnih resursa kao što je ekploatacija fosilnog gasa, koja uveliko narušava balans gasova u atmosferi. Nestanak nekih životinjskih vrsta, vremenske nepogode, toplotni udari, zemljotresi, uragani, poplave. Ovo su samo neke od pojava koje upozoravaju da ukoliko blagovremeno ne poduzmemo konkretne i radikalne mjere, posljedice po život na planeti bi mogle biti i pogubnije.
Ovdje nam pred oči dolaze ajeti iz druge sure i dramatičan dijalog između Gospodara i meleka o razloznosti postavljanja čovjeka za Njegovog namjesnika na zemlji:
وَإِذْ قَالَ رَبُّكَ لِلْمَلَائِكَةِ إِنِّي جَاعِلٌ فِي الْأَرْضِ خَلِيفَةً قَالُوا
أَتَجْعَلُ فِيهَا مَنْ يُفْسِدُ فِيهَا وَيَسْفِكُ الدِّمَاءَ وَنَحْنُ نُسَبِّحُ
بِحَمْدِكَ وَنُقَدِّسُ لَكَ قَالَ إِنِّي أَعْلَمُ مَا لَا تَعْلَمُونَ
A kada Gospodar tvoj reče melecima: 'Ja ću na Zemlji namjesnika postaviti' – oni rekoše: 'Zar će Ti namjesnik biti onaj koji će na njoj nered činiti i krv prolijevati? A mi Tebe veličamo i hvalimo i, kako Tebi dolikuje, štujemo.' On reče: 'Ja znam ono što vi ne znate.' (2:30)
Iako se alarmantne klimatske promjene već neko vrijeme osjećaju na svakom pedlju zemlje, običan čovjek, ali i oni na vlasti, skloni su uživati u blagodati klimatizacije, dok klimatologiju posmatrati kao konspirativnu fikciju. Čak se ni vjerujući stanovnici planete zemlje ne osvrću na dokaze i
upozorenja koje nam podastiru naučnici, ali i Kur'an.
وَلَا تُفْسِدُوا فِي الْأَرْضِ بَعْدَ إِصْلَاحِهَا وَادْعُوهُ خَوْفًا وَطَمَعًا إِنَّ رَحْمَتَ اللَّهِ
قَرِيبٌ مِنَ الْمُحْسِنِينَ
I ne pravite nered na Zemlji, kad je na njoj red uspostavljen, a Njemu se molite sa strahom i nadom; milost Allahova je dosita blizu onih koji dobra djela čine. (7:56)
Klasični komentatori Kur'ana ajete, koji se odnose na zaštitu životne sredine, nisu sagledavali u kontekstu ekoloških promjena, što je i razumljivo, jer do vremena industrijalizacije, takav problem nije ni postojao. Međutim, iz konteksta savremenih ekoloških problema koji izazivaju klimatske promjene, neophodno je dobar dio ajeta analizirati u skladu sa izazovima vremena u kojem živimo. Zahtjev je da se ozbiljno nadnesemo nad ajete, koji savremenog vjerujućeg čovjeka, koji kritički globalno misli a lokalno djeluje, upozoravaju na posljedice nesrazmjernosti u ekploataciji hrane, vode, prirodnih energetskih resursa i odlaganju, po život, opasnog otpada.
Statistike su neumoljive i pokazuju sumornu sliku šta su sve u stanju izazvati ljudske ruke iz univerzalne poruke ajeta: “Ne bacajte se vlastitim rukama u propast!”
Navest ćemo samo neke statističke podatke koji odslikavaju ekstravaganciju, pohlepu i egocentričnost modernog čovjeka.
HRANA
Amerikanci bace 40% hrane svake godine, a prosječna američka porodica od četiri člana odbaci ekvivalent od 2.200 dolara godišnje u hrani.
VODA
70% zemlje je pokriveno vodom, ali je manje od 1% dostupno za ljudsku upotrebu. Prosječan Amerikanac koristi više od 100 litara vode svakog dana. Samo za proizvodnju pola kg govedine upotrijebi se više od 7000 galona vode – od farme do stola.
يَا بَنِي آدَمَ خُذُوا زِينَتَكُمْ عِنْدَ كُلِّ مَسْجِدٍ وَكُلُوا وَاشْرَبُوا وَلَا تُسْرِفُوا إِنَّهُ لَا يُحِبُّ
الْمُسْرِفِينَ
O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete molitvu obaviti i jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju. (7:31)
ENERGIJA
Iako Amerikanci čine tek 5% svjetske populacije, oni sami potroše 24% svjetske energije. Zagađenje zraka je u 2012. godini ubilo 7 miliona ljudi širom svijeta, što je, prema riječima Svjetske zdravstvene organizacije, najveći svjetski zdravstveni rizik po životnu sredinu.
ظَهَرَ الْفَسَادُ فِي الْبَرِّ وَالْبَحْرِ بِمَا كَسَبَتْ أَيْدِي النَّاسِ لِيُذِيقَهُمْ بَعْضَ الَّذِي عَمِلُوا لَعَلَّهُمْ
يَرْجِعُونَ
Zbog onog što ljudi rade, pojavio se metež i na kopnu i na moru, da im On da da iskuse kaznu zbog onoga što rade, ne bi li se popravili. (30:41) Da su čaše od stiropora korišćene za iftar u vrijeme Poslanika (SAWS), danas bi mogle biti u muzejima. Stiropor, vrsta pjenaste plastike, nikada se ne razgrađuje. Jednom kada uđe u okruženje tu ostaje zauvjek. Amerikanci godišnje upotrijebe čaša od stiropora dovoljno da se planeta može 436 puta njima omotati. Samo stanovnici Londona proizvedu 3,4 miliona tona smeća godišnje, što je dovoljno za popunjavanje olimpijskog bazena svakog sata.
Ovakva nas realnost tjera da često citirane ajete iz Kur'ana počnemo posmatrati i iz ugla zaštite životnog okoliša:
ۗ إِنَّ اللَّهَ لَا يُغَيِّرُ مَا بِقَوْمٍ حَتَّىٰ يُغَيِّرُوا مَا بِأَنْفُسِهِمْ
Bog ne mijenja stanje ljudi sve dok se oni sami ne promijene. (13:11)
وَلَقَدْ مَكَّنَّاكُمْ فِي الْأَرْضِ وَجَعَلْنَا لَكُمْ فِيهَا مَعَايِشَ قَلِيلًا مَا تَشْكُرُونَ
Mi smo vas na Zemlji smjestili i na njoj vam sve što je potrebno za život dali. – A kako vi malo zahvaljujete! (7:10)
وَالسَّمَاءَ رَفَعَهَا وَوَضَعَ الْمِيزَانَ
A nebo je digao. I uspostavio je ravnotežu,
أَلَّا تَطْغَوْا فِي الْمِيزَانِ
Tu ravnotežu niposto ne smijete narušavati.
وَأَقِيمُوا الْوَزْنَ بِالْقِسْطِ وَلَا تُخْسِرُوا الْمِيزَانَ
Dobro izvagajte (iskalkulišite) da ne biste ravnotežu ugrozili! (55:7-9)
Prenosi se da je Imam Džafer Essadik rekao: “Nema radosti u životu ako tri stvari nisu na raspolaganju: čist i svjež zrak, obilje čiste vode i plodno zemljište.” Nažalost, sve tri stvari na cijeloj planeti su ugrožene u tolikoj mjeri da tek danas možemo ozbiljno procjenjivati genijalnost davno rečenog.
Senad Agić
